Ikona digitalne pristupačnosti

Griženje kod djece jasličke dobi

1.2.2021.

Rečenica: „Vaše dijete je danas ugrizlo jednog dječaka!“ ili „Vaše dijete je danas ugrizla jedna djevojčica!“, zasigurno nisu ono što roditelj želi čuti kada dođe u vrtić po dijete.
Kod prve pojave griženja u jaslicama, mnogi roditelji će se vjerovatno zabrinuti za sigurnost djeteta, ili će se možda i naljutiti. No, činjenica je da ugrizi u jasličkoj dobi nisu ništa neobično i da će se većina djece barem jednom naći u situaciji da ugrizu ili budu ugrižena. To ne znači da se ova pojava smatra prihvatljivom, no razvojno je primjerena djeci jasličke dobi, stoga je važno intervenirati kako bi djeca naučila ne primjenjivati takvo ponašanje.
Griženje kod malog djeteta način je na koji dijete istražuje i upoznaje svijet koji ga okružuje. Međutim, ono se ne smije olako prihvatiti, posebno ako dijete grize učestalo i jako.
Djeca najčešće grizu kada se nađu u situaciji s kojom se ne znaju nositi. Primjerice, boje se, ljutita su ili frustrirana, bore se za igračku ili će pak ugristi nekog u obrani .
Pojava griženja ne znači da s djetetom nešto nije u redu i ne mora svako dijete proći kroz ovu razvojnu fazu, ali s obzirom da djeca do 3. godine života vrlo često imitiraju drugu djecu, ako se jedno dijete počne gristi, vrlo je lako moguće da i druga djeca u skupini krenu s imitiranjem ovog ponašanja.
Postoji više razloga koji mogu biti tome uzrok :
• dijete je u oralnoj fazi i istražuje svijet oko sebe, pa se ponekad u tom procesu dogodi ugriz
• dijete još uvijek ne zna verbalno izraziti svoje osjećaje, pa ljutnju, napetost i frustracije izražava griženjem, kako bi skrenulo pažnju na sebe
• dijete je možda ljubomorno (zbog pažnje koju odgajatelj upućuje nekom drugom djetetu, ili možda zbog prinove u obitelji)
• rast zubi, kao najjednostavniji razlog

Bez obzira na razlog, roditelji i odgajatelji su ti koji mogu i trebaju poduzeti niz mjera, kako bi pomogli djetetu da prebrodi ovu nezgodnu razvojnu fazu:
• ne kažnjavati dijete
• ne ugristi dijete, želeći mu pokazati kako ugriz boli
• pomoći djetetu kod učenja prihvatljivog ponašanja
• nadziranjem djeteta spriječiti situaciju u kojoj bi moglo doći do griženja
• osigurati djetetu dovoljno prostora, usmjeravajući njegove frustracije na tjelesne aktivnosti
• ponuditi djetetu dovoljno različitih aktivnosti, zabaviti ga

Ako do sukoba između djece ipak dođe i ugriz se dogodi, tada treba djeci pomoći da riješe sukob, pružajući im primjer kako se postupa u ovakvim situacijama:
• Razdvojiti djecu, kako bi prekinuli sukob
• Ugriženo dijete utješiti i po potrebi mu pružiti prvu pomoć
• Dijete koje je ugrizlo umiriti, te mu objasniti da je takvo ponašanje neprihvatljivo i da uzrokuje bol, bez preopširnog objašnjavanja. (Nema smisla tražiti objašnjenje od djeteta za takvo ponašanje jer ga ono vjerojatno ne zna). Kratkim rečenicama djetetu dati do znanja -„Ne gristi! Griženje boli!“
• Verbalno izraziti kako se drugo dijete osjeća, uključiti dijete koje je ugrizlo u tješenje
• Obavezno pohvaliti dijete koje grize, onda kad je komunikacija s drugom djecom dobra

Nažalost, ne postoji čarobno instant rješenje da mala djeca u jaslicama prestanu gristi, no odgojitelji poduzimaju niz mjera kako bi pomogli djeci i njihovim roditeljima da što lakše prođu kroz ovu problematičnu razvojnu fazu. Djeci pomažemo oko učenja prihvatljivog ponašanja i ne smatramo djecu koja grizu lošom ili zločestom. U skupini predviđamo situacije u kojima bi moglo doći do griženja i dajemo djetetu priliku da se smiri i uspije kontrolirati. Nastojimo osigurati dovoljno velik i prohodan prostor i tjelesne aktivnosti koje omogućavaju "pražnjenje" energije. Iz navedenih razloga djeci u jaslicama svakodnevno nudimo dovoljno različitih aktivnosti, igračaka i materijala kako se ne bi sukobljavala oko korištenja igračaka i sudjelovanja u aktivnostima. Pridržavanje određenog reda, postavljanje granica prihvatljivog ponašanja, dosljednost i smanjivanje neizvjesnosti smanjuju napetost i stvaraju kod djeteta osjećaj sigurnosti.
Kad se problem griženja pojavi, najbitnija je i neophodna suradnja roditelja i odgajatelja. Odgajatelj će Vam uvijek reći ako netko ugrize Vaše dijete, ali isto tako će Vam reći i ako Vaše dijete nekog ugrize. Vrlo je bitno da roditelji od odgajatelja dobiju informaciju o djetetovom ponašanju u vrtiću, kako bi i sami kod kuće mogli provoditi iste mjere.
Naime, ključ uspjeha u rješavanju i ublažavanju ovog problema (ali i svih ostalih problema) jesu otvorena komunikacija, povjerenje i uzajamno poštovanje roditelja i odgajatelja.

Dodatne informacije o svim razvojnim fazama djeteta možete pronaći u stručnoj literaturi:
• Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi (priručnik za odgojitelje, roditelje i sve koji odgajaju djecu predškolske dobi); grupa autora; Golden Marketing
• Razvoj djeteta od rođenja do treće godine (priručnik za roditelje); OB Dubrovnik
• Dijete – istraživač i stvaralac; Došen Dobud ,A.; naklada Alinea

Autorica: Tihana Miloš, odgojiteljica

Pridržavanje određenog reda, postavljanje granica prihvatljivog ponašanja, dosljednost i smanjivanje neizvjesnosti smanjuju napetost i stvaraju kod djeteta osjećaj sigurnosti. Kad se problem griženja pojavi, najbitnija je i neophodna suradnja roditelja i odgajatelja.

Rečenica: „Vaše dijete je danas ugrizlo jednog dječaka!“ ili „Vaše dijete je danas ugrizla jedna djevojčica!“, zasigurno nisu ono što roditelj želi čuti kada dođe u vrtić po dijete.
Kod prve pojave griženja u jaslicama, mnogi roditelji će se vjerovatno zabrinuti za sigurnost djeteta, ili će se možda i naljutiti. No, činjenica je da ugrizi u jasličkoj dobi nisu ništa neobično i da će se većina djece barem jednom naći u situaciji da ugrizu ili budu ugrižena. To ne znači da se ova pojava smatra prihvatljivom, no razvojno je primjerena djeci jasličke dobi, stoga je važno intervenirati kako bi djeca naučila ne primjenjivati takvo ponašanje.
Griženje kod malog djeteta način je na koji dijete istražuje i upoznaje svijet koji ga okružuje. Međutim, ono se ne smije olako prihvatiti, posebno ako dijete grize učestalo i jako.
Djeca najčešće grizu kada se nađu u situaciji s kojom se ne znaju nositi. Primjerice, boje se, ljutita su ili frustrirana, bore se za igračku ili će pak ugristi nekog u obrani .
Pojava griženja ne znači da s djetetom nešto nije u redu i ne mora svako dijete proći kroz ovu razvojnu fazu, ali s obzirom da djeca do 3. godine života vrlo često imitiraju drugu djecu, ako se jedno dijete počne gristi, vrlo je lako moguće da i druga djeca u skupini krenu s imitiranjem ovog ponašanja.
Postoji više razloga koji mogu biti tome uzrok :
• dijete je u oralnoj fazi i istražuje svijet oko sebe, pa se ponekad u tom procesu dogodi ugriz
• dijete još uvijek ne zna verbalno izraziti svoje osjećaje, pa ljutnju, napetost i frustracije izražava griženjem, kako bi skrenulo pažnju na sebe
• dijete je možda ljubomorno (zbog pažnje koju odgajatelj upućuje nekom drugom djetetu, ili možda zbog prinove u obitelji)
• rast zubi, kao najjednostavniji razlog

Bez obzira na razlog, roditelji i odgajatelji su ti koji mogu i trebaju poduzeti niz mjera, kako bi pomogli djetetu da prebrodi ovu nezgodnu razvojnu fazu:
• ne kažnjavati dijete
• ne ugristi dijete, želeći mu pokazati kako ugriz boli
• pomoći djetetu kod učenja prihvatljivog ponašanja
• nadziranjem djeteta spriječiti situaciju u kojoj bi moglo doći do griženja
• osigurati djetetu dovoljno prostora, usmjeravajući njegove frustracije na tjelesne aktivnosti
• ponuditi djetetu dovoljno različitih aktivnosti, zabaviti ga

Ako do sukoba između djece ipak dođe i ugriz se dogodi, tada treba djeci pomoći da riješe sukob, pružajući im primjer kako se postupa u ovakvim situacijama:
• Razdvojiti djecu, kako bi prekinuli sukob
• Ugriženo dijete utješiti i po potrebi mu pružiti prvu pomoć
• Dijete koje je ugrizlo umiriti, te mu objasniti da je takvo ponašanje neprihvatljivo i da uzrokuje bol, bez preopširnog objašnjavanja. (Nema smisla tražiti objašnjenje od djeteta za takvo ponašanje jer ga ono vjerojatno ne zna). Kratkim rečenicama djetetu dati do znanja -„Ne gristi! Griženje boli!“
• Verbalno izraziti kako se drugo dijete osjeća, uključiti dijete koje je ugrizlo u tješenje
• Obavezno pohvaliti dijete koje grize, onda kad je komunikacija s drugom djecom dobra

Nažalost, ne postoji čarobno instant rješenje da mala djeca u jaslicama prestanu gristi, no odgojitelji poduzimaju niz mjera kako bi pomogli djeci i njihovim roditeljima da što lakše prođu kroz ovu problematičnu razvojnu fazu. Djeci pomažemo oko učenja prihvatljivog ponašanja i ne smatramo djecu koja grizu lošom ili zločestom. U skupini predviđamo situacije u kojima bi moglo doći do griženja i dajemo djetetu priliku da se smiri i uspije kontrolirati. Nastojimo osigurati dovoljno velik i prohodan prostor i tjelesne aktivnosti koje omogućavaju "pražnjenje" energije. Iz navedenih razloga djeci u jaslicama svakodnevno nudimo dovoljno različitih aktivnosti, igračaka i materijala kako se ne bi sukobljavala oko korištenja igračaka i sudjelovanja u aktivnostima. Pridržavanje određenog reda, postavljanje granica prihvatljivog ponašanja, dosljednost i smanjivanje neizvjesnosti smanjuju napetost i stvaraju kod djeteta osjećaj sigurnosti.
Kad se problem griženja pojavi, najbitnija je i neophodna suradnja roditelja i odgajatelja. Odgajatelj će Vam uvijek reći ako netko ugrize Vaše dijete, ali isto tako će Vam reći i ako Vaše dijete nekog ugrize. Vrlo je bitno da roditelji od odgajatelja dobiju informaciju o djetetovom ponašanju u vrtiću, kako bi i sami kod kuće mogli provoditi iste mjere.
Naime, ključ uspjeha u rješavanju i ublažavanju ovog problema (ali i svih ostalih problema) jesu otvorena komunikacija, povjerenje i uzajamno poštovanje roditelja i odgajatelja.

Dodatne informacije o svim razvojnim fazama djeteta možete pronaći u stručnoj literaturi:
• Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi (priručnik za odgojitelje, roditelje i sve koji odgajaju djecu predškolske dobi); grupa autora; Golden Marketing
• Razvoj djeteta od rođenja do treće godine (priručnik za roditelje); OB Dubrovnik
• Dijete – istraživač i stvaralac; Došen Dobud ,A.; naklada Alinea

Autorica: Tihana Miloš, odgojiteljica